BiH se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima pokrivanja deficita, čije se finansiranje uglavnom zasniva na povećanju javne zaduženosti. Iako se na prvi pogled čini da je javni dug održiv i da je BiH daleko od maksimalno dozvoljene zaduženosti, treba uzeti u obzir i činjenicu da deficit od svega 3,9 odsto BDP-a iz 2009. godine BiH nije bila u stanju sama da finansira, već je tražena pomoć od MMF-a što pokazuje na krhkost fiskalne stabilnosti BiH. Slično se dešava i u 2012. godini. Takođe, i trenutni kreditni rejting, prema kojem se BiH nalazi u zoni visokog kreditnog rizika, ukazuje na to da je BiH predstavljena kao država koja će teško izmirivati svoje obaveze na vrijeme. Prihvatljivi nivo zaduženosti u EU od 60 odsto BDP-a znatno je iznad mogućnosti BiH. BiH se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima finansiranja deficita, iako je njen nivo javne zaduženosti niži od 40 odsto BDP-a.
BiH se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima pokrivanja deficita, čije se finansiranje uglavnom zasniva na povećanju javne zaduženosti.
U informaciji o fiskalnoj održivosti BiH Direkcije za ekonomsko planiranje BiH navodi se da, iako se na prvi pogled čini da je javni dug održiv i da je, prema Mastriškim uslovima, BiH daleko od maksimalno dozvoljene zaduženosti, treba uzeti u obzir i činjenicu da deficit od svega 3,9 odsto BDP-a iz 2009. godine BiH nije bila u stanju sama da finansira, već je tražena pomoć od MMF-a što pokazuje na krhkost fiskalne stabilnosti BiH.
- Slično se dešava i u 2012. godini. Takođe, i trenutni kreditni rejting, prema kojem se BiH nalazi u zoni visokog kreditnog rizika, ukazuje na to da je BiH predstavljena kao država koja će teško izmirivati svoje obaveze na vrijeme - navodi se u informaciji.
Dodaje se da je prihvatljivi nivo zaduženosti u EU od 60 odsto BDP-a znatno iznad mogućnosti BiH.
- BiH se trenutno suočava sa ozbiljnim problemima finansiranja deficita, iako je njen nivo javne zaduženosti niži od 40 odsto BDP-a - ističe se u informaciji.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za "Glas Srpske" da je nedopustivo da BiH svoje nedostatke u budžetu dopunjuje kreditima MMF-a, kao i da se opštine i entiteti zadužuju pojedinačno na tržištu hartija od vrijednosti.
- Ako nema prihoda, onda se mora krenuti sa radikalnim rezovima u potrošnji. Dalje zaduživanje će nas zasigurno odvesti na put Grčke i Španije koji će nesumnjivo dovesti do socijalnog bunta građanstva kao što se to već dešava u ove dvije zemlje - naglasio je Pavlović i ponovio da je administracija BiH preglomazna i preskupa.
Pavlović je istakao da se vlasti u BiH što prije moraju posvetiti revitalizaciji onoga što se može pokrenuti u proizvodnji.
Naglašava da se ubrzanje povećanja deficita ne može kontrolisati i da je o tome potrebno na vrijeme misliti.
- Apsolutno je neodrživo imati 22.000 zaposlenih u administraciji, kao i više od 70 agencija koje nemilice troše - istakao je Pavlović i dodao da BiH mora tražiti rješenje u svojim potencijalima.
Spoljni dug
Ukupan spoljni dug BiH na kraju prvog polugodišta 2012. godine iznosio je 6,739 milijardi KM, a za njegovo servisiranje u prvih šest mjeseci isplaćeno je 178,49 miliona KM.